Digitalizacija kulturnih i kreativnih industrija uz EU fondove - Calluro.hr

Digitalizacija kulturnih i kreativnih industrija uz EU fondove

11.04.2023.

U najavi je natječaj Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija kojim se financira niz specifičnih djelatnosti iz sektora arhitekture, dizajna, nakladništva, baštine i medija. Riječ je o prvom natječaju ove vrste otkad koristimo europske fondove pa poduzetnici stoga željno iščekuju objavu istog.

Natječaj se objavljuje u duhu dvaju novih zakona:

Navedeni zakoni prilagođeni su jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije, a cilj im je osigurati balans raznovrsnih i često suprotstavljenih skupina zainteresiranih dionika. U nastavku ćemo pojasniti benefite ovih zakona za kulturne i kreativne industrije, ali i predložiti kako mogu iskoristiti potpore u sklopu spomenutog natječaja u svrhu digitalne transformacije poslovanja i povećanja konkurentnosti.

 

Kriza kao poticaj za digitalnu transformaciju kulturnih i kreativnih industrija

Kulturne i kreativne industrije svojim potencijalom za ostvarivanjem prihoda te stvaranjem novih radnih mjesta značajno doprinose općem društvenom i gospodarskom razvoju RH.

Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 vrlo je nepovoljno utjecala na ovaj sektor, no istodobno i ukazala na nužnost ubrzanja digitalne transformacije svih etapa vrijednosnog lanca kulturnih i kreativnih industrija. Drugim riječima:

Digitalna transformacija prepoznata je kao ključni preduvjet za uspješnije sudjelovanje kulturnih i kreativnih industrija na jedinstvenom digitalnom tržištu koje donosi potpuno nove forme proizvodnje, distribucije, dosega, vidljivosti te online konzumiranja, korištenja i kupnje.

RH je odlučila potaknuti digitalnu transformaciju donošenjem novog zakonodavnog okvira koji je usklađen s europskim direktivama, prije svega novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i Zakon o elektroničkim medijima. Isti osiguravaju pravedniju i lakšu monetizaciju te zaštitu autorskog djela na digitalnom tržištu.

 

Proces digitalne transformacije u kulturnim i kreativnim industrijama

Sveobuhvatna digitalna transformacija obuhvaća reorganizaciju i nadogradnju različitih segmenata poduzeća i poslovanja s ciljem postizanja konkurentnijeg položaja u online prostoru. Upravo u tome poduzećima pomaže natječaj "Transformacija i jačanje konkuretnosti kulturnih i kreativnih industrija".

Konkretnije, digitalna transformacija podrazumijeva:

  • nova tehnološka rješenja,
  • kompetencije poslovnog subjekta za prelazak na nove digitalizirane modele kulturne i kreativne proizvodnje,
  • kvalificiranu radnu snagu za nove poslovne modele.

Kako bi zadovoljili ove kriterije, neophodno je da poduzetnici ojačaju svoje kapacitete za digitalnu transformaciju i prilagodbu poslovanja na jedinstvenom digitalnom tržištu unaprjeđenjem postojećih procesa i organizacije poslovanja i/ili uspostavom novih poslovnih modela.


 

Benefiti digitalne transformacije poduzeća

Poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama digitalnom tranzicijom i uvođenjem novih tehnologija u procese poslovanja mogu ostvariti sljedeće rezultate:

  • povećati dostupnost kulturnog i kreativnog sadržaja
  • ostvariti veći doseg i viši stupanj vidljivosti na jedinstvenom digitalnom tržištu
  • stvoriti inovativno radno okruženje
  • zamijeniti dosadašnje analogne prakse digitalnim rješenjima ili uvesti potpuno nova rješenja koja odgovaraju očekivanjima suvremenih konzumenata i tržišta.

 

Prihvatljivi troškovi u sklopu natječaja Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija

Kao što smo već spomenuli, natječaj "Transformacija i jačanje konkuretnosti kulturnih i kreativnih industrija" nastoji poduzećima olakšati digitalnu tranziciju financiranjem aktivnosti koje će im u tome i pomoći. Radi se o pet glavnih područja aktivnosti koje možete pronaći u tablici, zajedno s detaljnim opisima prihvatljivih troškova za svako područje.

AKTIVNOSTI
 PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Unaprjeđenje poslovnih procesa
Uspostava novih poslovnih modela
Prilagodba digitalnom tržištu
Digitalna transformacija poslovanja

 1. Nabava digitalnih rješenja (strojeva, alata i opreme) za:

  • automatizaciju procesa
  • proizvodnju sadržaja u različitim formatima
  • komunikaciju
  • sigurnost digitalnog sadržaja

2. Nabava patenata, autorskih prava, licenci, znanja i drugih vrsta intelektualnog vlasništva

3. Preuređenje/modernizacija zgrade ili poslovnog prostora

4. Opremanje prostora za digitalnu transformaciju
Savjetodavne usluge (vanjskih konzultanata)

1. Usluge izrade planova i strategija digitalizacije poduzeća
2. Usluga organizacije poslovanja
3. Usluga planiranja automatizacije procesa
4. Ostalo
Usavršavanje i edukacije Trošak predavača za sate tijekom kojih su držali obuku, usavršavanje ili edukaciju.
Sudjelovanje na sajmovima Trošak najma, uređivanja i vođenja štanda.
Provedba projekta

1. Upravljanje projektom
2. Revizija projekta
3. Rad zaposlenika na provedbi projekta
4. Promidžba i vidljivost

U sklopu natječaja za 2023. godinu, poduzeća mogu dobiti minimalnu potporu od 39.816,84 EUR, odnosno maksimalnu potporu od 995.421,06 EUR, za financiranje navedenih aktivnosti po projektu.

 

Primjeri rješenja za sektore arhitekture, videoigara i elektroničkih medija

Spomenuti natječaj otvoren je širokom spektru poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama, uključujući ona koja djeluju na području filma, baštine i izdavaštva. Potpuni popis prihvatljivih sektora možete pronaći ovdje.

U nastavku ćemo se fokusirati na tri konkretna ciljana sektora, arhitekturu, videoigre i elektroničke medije, te detaljno objasniti koje pogodnosti im donose novi zakoni i navedeni natječaj te kako mogu započeti provoditi proces digitalne tranzicije.

Izdvojit ćemo:

  • Novosti koje za navedene sektore donose izmijenjeni Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima te Zakon o elektroničkim medijima.
  • Trendove na području arhitekture, videoigara i elektroničkih medija koji poduzećima mogu osigurati ili povećati konkurentnost.
  • Rješenja koja poduzeća mogu implementirali uz pomoć EU natječaja kako bi otklonila probleme i zastarjele prakse koje im smanjuju tržišnu konkurentnost.

 

1. Arhitektura

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) po prvi puta jasno definira arhitektonska djela koja čine skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture. Također, sada se za izradu arhitektonskih djela mogu sklapati autorski ugovori te plaćati autorski honorari uz povoljnije porezne stope nego ranije.

Trendovi

Fokus je na uvrštavanju elemenata održivosti i uštede energije građevina pri projektiranju te korištenje pametnih materijala u izgradnji i opremanju građevina. Primjeri takvih materijala uključuju elektro-aktivne polimerne materijale, vlakna za toplinsku regulaciju, pametni gel, legure koje pamte oblik, piezoelektrične polimere, polimere za nelinearne optičke aplikacije i slično.

Ovi trendovi mogu biti posebno važni za arhitekte koji žele dobiti bespovratna sredstva za sufinanciranje svojih projekata.

Naime, svi sufinancirani projekti moraju zadovoljavati načelo “ne nanosi bitnu štetu” (DNSH), što znači da moraju ispunjavati zakonske minimume povezane uz zaštitu okoliša, ali i sadržavati dodatne mjere kojima se doprinosi okolišnim ciljevima. Dodatne mjere mogu biti predviđene u izgradnji ili rekonstrukciji građevine ili se, primjerice, ostvariti nabavom održive opreme i strojeva.

Također, bespovratna sredstva se dodjeljuju projektima koji ostvaruju uštede. To podrazumijeva da arhitekti moraju biti vješti u pripremi proračuna ušteda koji sadrži detaljan izračun parametara potrošnje električne energije, CO₂ i ispušnih plinova.

Iz perspektive trendova koji se odnose na samo građenje, fokus je usmjeren na tipsko projektiranje koje postaje sve popularnije, a uključuje modularne i mobilne kuće, korištenje dronova radi osiguravanja točnijih projekata i nacrta te izradu 3D modela kao sve češći zahtjev klijenata. 

Iz ovih trendova jasno je da se konkurentnim arhitektima danas smatraju oni koji pri projektiranju stavljaju naglasak na učinkovitost. To uključuje učinkovito organizirano poslovanje, ekonomičan utrošak vremena, kvalitetan završni proizvod, efektivan rad zaposlenika te korištenje najsuvremenijih arhitektonskih alata i opreme za rad.

Rješenja

Natječaj "Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija" omogućava arhitektonskim uredima da se prilagode tržišnim trendovima i postignu konkurentnosti rješavanjem problema vezanih uz neefikasnost i zastarjele prakse. 

Donosimo nekoliko primjera takvih problema i njihovih mogućih rješenja:

Glavni problemi Moguća rješenja kroz provedbu EU projekta 
Neadekvatan poslovni prostor za tvrtke u razvoju; premali prostorni kapaciteti za rad svih zaposlenika

Adaptacija poslovnog prostora

Modernizacija poslovnog prostora
Zastarjela digitalna tehnologija, poput novih programa i softvera za projektiranje, ili neopremljenost novom tehnologijom koja se sve češće koristi, poput dronova

Nabava naprednih digitalnih rješenja, kao što su:

  • 3D printeri
  • Dronovi
  • Softveri za izradu proračuna ušteda
  • Softveri za projektiranje (CAD i sl.)
Zaposlenici nisu educirani za nove tehnologije Osposobljavanje za korištenje nabavljenih softvera, uređaja i opreme
Neefikasni poslovni procesi unutar tvrtke Angažman stručnjaka za automatizaciju, digitalizaciju ili reorganizaciju poslovnih procesa
Predug proces projektiranja, čime se smanjuje tržišna konkurentnost

Nabava naprednijih softvera za dizajn i projektiranje

Efikasnija raspodjela radnih zadataka

 

2. Videoigre

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) definira pravne zaštite intelektualnih tvorevina u ICT industriji. Zakonom se računalni programi štite kao autorska djela, a baze podataka imaju mogućnosti dvostruke zaštite, i kao autorska djela i kao predmeti srodnih prava. Videoigre se novim zakonom uređuju kao autorska djela multimedijalne naravi, ali se uvode i odredbe o edukacijskoj naravi videoigara i konceptu umjetničkog djela u videoigrama.

Trendovi

U 2023. godini, industrija videoigara donijet će mnoge nove trendove, uz jasan naglasak na tehnologiju i još veću integraciju proširene (AR) i virtualne stvarnosti (VR) u videoigre. Naglasak je i na razvoju igara sa što realističnijom grafikom, odnosno svojevrsnih „metaverse“ igara koje imaju dublje priče s kojima se korisnici mogu poistovjetiti, potpuno uroniti u virtualni svijet i komunicirati s drugim igračima u realnom vremenu.

Očekuje se i nastavak trendova mobilnog igranja i razvijanja igara za mobilne uređaje te igara koje se igraju na cloudu što omogućuje igranje na svim uređajima neovisno o jačini i kvaliteti hardvera. Sve su popularnije i videoigre koje koriste tehnologiju blockchaina kako bi pružile jedinstveno iskustvo igračima te im omogućile razmjenu digitalnih objekata i valuta pohranjenih na blockchainu, poput NFT-a.

Tvorci igara koji žele postići ili povećati konkurentnost na tržištu trebaju slijediti ove trendove, posebice razvoj VR i AR igara, kako bi iskoristili rastuću popularnost ovih tehnologija.

Rješenja

Osim što trebaju prihvatiti nove trendove, tvorci igara trebaju i riješiti određene probleme koji im smanjuju konkurentnost na tržištu. Upravo im to omogućava natječaj "Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija":

Glavni problemi
 Moguća rješenja kroz provedbu EU projekta 
Neprilagođenost prostora za testiranje i optimizaciju igara s VR i AR elementima. Adaptacija „igraćeg prostora“ s minimalnim preprekama i postavljenim senzorima i kamerama za kretanje.
Nedovoljno educirani zaposlenici o optimizaciji/ testiranju i plasiranju igara na tržište Osposobljavanje za korištenje nabavljenih softvera, uređaja i opreme
Neadekvatni hardveri i softveri za razvoj igara koji uključuju VR i AR elemente, blockchain tehnologiju, mobilno igranje.

Nabava potrebne opreme:

  • VR headsetovi i kontroleri
  • Slušalice
  • Zvučnici i uređaji za zvučne efekti
  • Kamere i programskog alata za dizajn korisničkog sučelja, prilagodbu igre za mobilni uređaj i razvoj aplikacija za blockchain videoigre.
 

Nedovoljna kvaliteta igara koja će privući igrače

 Povećanje kvalitete igara kroz direktnu komunikaciju s korisnicima odlaskom na sajmove radi održivosti i plasmana igara na tržište.

 

3. Elektronički mediji

Zakonom o elektroničkim medijima (NN 111/21, NN 114/22) uvedena je obveza provjere vjerodostojnosti i točnosti informacija koje se objavljuju na internetskim portalima, kao i obveza označavanja sponzoriranih sadržaja na društvenim mrežama. Zakon stavlja veći naglasak na kvalitetu i točnost informacija koje se objavljuju u elektroničkim medijima.

Trendovi

Uspjeh elektroničkih medija ovisi o njihovoj prilagodbi ključnim trendovima na tržištu te ispunjavanju potreba svojih publika. Ključni trendovi u elektroničkim medijima u 2023. godini uključuju personalizaciju iskustva i prilagođenog sadržaja za pojedine korisnike. To je povezano uz trend korištenja analitike u obradi i preciznijem određivanju korisničkih preferencija i povećanja poslovne učinkovitosti.

Jedan od ključnih trendova je i rastuća popularnost video sadržaja kao što su podcasti pa bi elektronički mediji trebali ulagati u opremu za stvaranje sličnog sadržaja koji omogućuje interaktivniju komunikaciju s publikom. Očekuje se i nastavak trenda razvijanja mobilnih aplikacija u elektroničkim medijima radi sve veće mobilnosti u konzumiranju digitalnog sadržaja.

Virtualna produkcija također je sve značajniji trend u elektroničkim medijima. Ona obuhvaća korištenje VR i AR elemenata i ovara nove mogućnosti za kreativnost i inovacije u stvaranju medijskih sadržaja.

Naposljetku, sve veća popularnost društvenih medija znači da bi elektronički mediji trebali ulagati u razvoj sadržaja za društvene mreže kako bi se razvila interaktivnost i bolje iskustvo za korisnike.

S obzirom na navedene trendove, možemo zaključiti da će se posebno konkurentnima smatrati elektronički mediji koji nude iznimno iskustvo publici, bilo putem personaliziranog sadržaja ili interaktivnog pristupa.

Rješenja

Elektronički mediji također mogu otkloniti prakse i uvjete koji im smanjuju konkurentnost sudjelovanjem u natječaju "Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija". U nastavku donosimo nekoliko primjera rješenja koja se mogu sufinancirati dobivenim potporama. 

Glavni problemi Moguća rješenja kroz provedbu EU projekta
Neprilagođenost tehnologije potrebama konzumenata Izrada softverskog rješenja za mobilne uređaje i algoritama za unaprjeđenje korisničkog iskustva kroz personalizaciju sadržaja
Neefikasnost u obradi podataka Korištenje umjetne inteligencije za obradu podataka i određivanje korisničkih preferencija
Zaposlenici nisu educirani za nove tehnologije Osposobljavanje za korištenje nabavljenih softvera, uređaja i opreme i angažman stručnjaka za edukaciju
Neprilagođenost digitalnim trenovima

Korištenje digitalnih alata za  kreiranje poslovne strategije medija:

  • Društvene mreže
  • Video sadržaji (podcasti)
  • Virtualna produkcija sadržaja

 

Pronađimo konkretna rješenja za vaše poslovanje

Obratite se našem stručnom timu konzultanta za pomoć pri planiranju prijave na natječaj, definiranje relevantnih problema i pronalaženje najboljih rješenja za vaše poslovanje. Kontaktirajte nas već danas i dogovorite termin besplatnog prvog sastanka.

Zakažite termin
vrh stranice