15.01.2020.
2019. je iza nas i nadamo se da je i za vas bila sretna i uspješna. Novi početak godine prilika je za nove poslovne izazove, a u uspješnom savladavanju istih, poduzetnicima su na raspolaganju razni nacionalni i europski poticaji poput bespovratnih sredstava, kredita sa subvencioniranom kamatnom stopom, poreznih poticaja i sl. U nastavku pročitajte što vam donosi 2020.g.
U smislu korištenja EU sredstava, 2020. godina može se nazvati „prijelaznom godinom“ budući da je zadnja godina „starog“ programskog razdoblja - financijske perspektive EU prema kojoj se formiraju proračuni država članica u smislu korištenja EU sredstava, a s ciljem razvoja europskog teritorija. Poduzetnicima su još ove godine na raspolaganju otvoreni EU Pozivi iz kojih mogu (su)financirati svoje projekte usmjerene k inovacijama, jačem iskoraku na inozemna tržišta, certificiranje proizvoda itd.
Tako se u prosincu prošle godine, otvorio popularan „IRI“ – „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II“ čiji je cilj razvoj novih, inovativnih proizvoda i usluga unutar jedne ili više odabranih IRI tema u sklopu Poziva, a koje se referiraju na Strategiju pametne specijalizacije RH i odabrana tematska područja. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi čak 30 milijuna kuna, a podnošenje projektnih prijava moguće je do 29. lipnja ove godine.
Usmjerenje na inovacije, digitalizaciju i gospodarsku preobrazbu okosnica je i nedavno otvorenog Eurostars-a, programa za istraživanje i razvoj nastalog kao zajednička inicijativa EUREKE i Europske komisije, a kojim se domaći MSP-ovi potiču na suradnju s međunarodnim partnerima, što je i jedan od osnovnih preduvjeta sudjelovanja u programu – partnerstvo s barem dva partnera iz dvije različite zemlje. Maksimalni % (su)financiranja iznosi od 50% za srednja do 60% za mikro i mala poduzeća, a najviši mogući dodijeljeni iznos po projektu je 200.000,00 €. Rokovi za podnošenje punih prijava su 13. veljače i 03. rujna tekuće godine.
Dugotrajno otvoren Poziv Inovacijski vaučeri također je potencijalni izvor financijskih sredstava za poduzetnike – inovatore. Pozivom se dodjeljuju vaučeri u maksimalnom iznosu od 75.000,00 kn, namijenjeni istraživanju, razvoju i inovacijama kroz suradnju sa znanstveno – istraživačkim organizacijama u svrhu razvoja novih proizvoda, usluga i/ili procesa.
Uskoro se očekuje i otvaranje Poziva Integrator namijenjenog financiranju suradnje MSP-ova kako bi stvaranjem novih inovativnih proizvoda i usluga uspostavili dobavljačke odnose s poduzećima Integratorima i postali dio njihovog lanca vrijednosti.
Ako vam je fokus na izlasku na inozemna tržišta, EU sredstva usmjerena ka povećanju konkurentnosti domaćih poduzeća na međunarodnom tržištu dostupna su kroz Pozive Internacionalizacija poslovanja MSP-ova-faza II (financiranje nastupa na internacionalnim konferencijama ili b2b susretima); Certifikacijom proizvoda do tržišta (financiranje certifikata za proizvode) i Znakovi kvalitete (financiranje stjecanja znakova kvalitete „Hrvatska kvaliteta“, „Izvorno hrvatsko“, „Tradicijski obrti" i „Umjetnički obrti").
Osim bespovratnih sredstava poduzetnicima su uvijek na raspolaganju i manje popularni, ali nipošto manje korisni financijski instrumenti – krediti HBOR-a i zajmovi HAMAG-BICRO-a sa sufinanciranom kamatnom stopom, a koji su namijenjeni pokretanju ili proširenju poslovanja što znači da iz njih možete financirati izgradnju/kupnju poslovnog prostora ili kupnju strojeva i opreme, kao i obrtna sredstva (plaće djelatnika, nabava repromaterijala i sl.), ovisno o kreditnom programu.
Porezna rasterećenja kroz umanjenje stope poreza na dobit također su dio nacionalnih poticaja RH. Kroz Zakon o poticanju ulaganja poduzetnici mogu umanjiti stopu poreza na dobit i do 100%, ovisno o investiciji koju provode, visini ulaganja i broju otvorenih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Od siječnja ove godine u spomenutom Zakonu nastupaju dodatne promjene kojima se nastoji urediti sljedeća područja:
1) Uvele bi se nove poticajne mjere za ulaganje u RH – potpore za modernizaciju poslovnih procesa;
2) Dodatno se pojašnjava pojam Aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga, u smislu jasnih i jednoznačnih tumačenja prihvatljivih kategorija ugostiteljsko-turističkih objekata;
3) Dodatno se pojašnjava pojam Neaktivne imovine u vlasništvu RH za koju proizlazi namjera korištenja potpore za projekte ulaganja kroz gospodarske aktiviranje neaktivne imovine;
4) Jasnije se definira prestanak prava korištenja poreznih povlastica za korisnike potpora za ulaganje;
5) Uvodi se jasna definicija prihvatljivih vrsta instrumenata osiguranja i
6) Uvodi se prijelazna mjera kojom se omogućuje korisniku potpore za ulaganje produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja.
Detaljnije o navedenim promjenama pročitajte u našim novostima!
Također, od početka godine su na snazi i nova porezna rasterećenja - uveden je novi godišnji prag prihoda za povećanje stope PDV-a prema kojemu se stope od 12% primjenjuju za poduzetnike čiji su prihodi sada do 7,5 mil. kn (umjesto dosadašnjih 3 mil. kn), a isti se prag odnosi i na obvezu utvrđivanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga prema računovodstvenim propisima fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. Proširen je obuhvat stope PDV-a od 13% za ugostitelje, a promijenjene su i stope Poreza na dohodak - povećan je osnovni osobni odbitak; umanjena je porezna obveza za mlade te je proširen obuhvat primitaka na koje se ne plaća Porez na dohodak.
A što nakon 2020?
Nakon 2020.-te stiže nam, naravno, 2021., a s njome i novo EU programsko razdoblje (2021 – 2027). Hrvatskoj će u navedenom razdoblju za provođenje kohezijske (investicijske) politike na raspolaganju biti preko 9 milijardi € pri čemu će sva financijska sredstva biti usmjerena na pet glavnih ulagačkih prioriteta: (1) regionalni razvoj te (2) pametnija, (3) zelenija , (4) povezanija i (5) socijalnija Europa, pri čemu niti Hrvatska nije iznimka. Metoda dodjele financijskih sredstava i dalje će se temeljiti na BDP-u po stanovniku države članice, ali uvode se i novi kriteriji poput nezaposlenosti mladih, niske razine obrazovanja, klimatskih promjene te prihvaćanje i integracija migranata, ali više o tome pri kraju godine. 😊
Monika Stankić
Calluro d.o.o.